Financijska pismenost

• To je ulaganje novca čija je namjena biti izvor dodatnih prihoda u starosti. Naravno, što više novca sada odvojite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, to ćete više imati na raspolaganju kasnije.
• Važnost dobrovoljne mirovinske štednje kao sastavnog dijela mirovinskog sustava u RH prepoznaje i država te potiče kroz porezne olakšice i državna poticajna sredstva.
• U trećem stupu odabirete dobrovoljni mirovinski fond (skraćeno DMF) kojem je cilj uvećati vašu imovinu izlažući se propisanim razinama rizika.
• Sredstva na osobnim računima članova u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima osobna su imovina članova fonda i nikakvim zakonskim promjenama nije ih moguće uzeti ili ukinuti.
• Sredstva u trećem stupu dostupna su najranije s navršenih 55 godina života i tada ih možete početi koristiti neovisno jeste li zaposleni, nezaposleni ili ste već u mirovini.

Na sve više umirovljenika dolazi sve manji broj zaposlenih. U 2024. godini imali smo samo 1,39 zaposlenih na jednog umirovljenika. Nastavkom takvog trenda mirovine će biti sve manje*.

*Ne može se procijeniti koliko će mirovine biti manje / Izvor: HZMO, studeni 2024.

Članovi često ugovaraju uplatu u DMF trajnim nalogom na mjesečno.

• DPS postoje od 2002. – pune 23 godine.
• Štedjeti možete u više DMF-ova, no uplate iz više fondova ne zbrajaju se nego DPS dobivate za štednju samo u jednom fondu i to onom koji sami odaberete.
• I na DPS se ostvaruju prinosi fonda.
• DPS se isplaćuju članovima krajem godine za uplate u prethodnoj godini, npr. u prosincu 2025. za uplate u 2024. godini.
• Član fonda može biti svatko, no pravo na DPS ima svaki član fonda koji ima prebivalište u RH ili je državljanin RH te članovi s prebivalištem u nekoj od država članica EU, tijekom razdoblja u kojem se za njih u RH uplaćuju doprinosi u obvezni mirovinski fond.
• Član ostvaruje pravo na DPS i za uplate Poslodavca.

• Za sve uplate do 804,00 € godišnje (67,00 €).
• Za sve premije uplaćene u tuzemni mirovinski fond.
• Uz pristanak radnika.
• Uplate poslodavca na račun djelatnika osobna su imovina člana/djelatnika.
• Pravo na državna poticajna sredstva član fonda ostvaruje i za uplate poslodavca.
• Prilikom isplate mirovine iz III. mirovinskog stupa ne plaća se porez na dohodak od osiguranja za uplate Poslodavca (ukinut je Zakonom o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019.)

• Namijenjena je svim građanima.
• Trajanje članstva nije vremenski ograničeno.
• Nema zdravstvenih ograničenja ni pristupne dobne granice.
• Članstvo u fondu ne ovisi o radnom odnosu.
• Član sam bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
• Uplate nisu obvezne, ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, nema opomena.
• Isplata mirovine moguća je već s navršenih 55 godina života.
• Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu biti predmetom ovrhe.
• Sredstva također ne mogu biti dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara, mirovinskoga društva i/ili pokrovitelja.
• Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, dati u zalog niti prenijeti u korist treće osobe.

Osobni računi u fondu vode se u obračunskim jedinicama (udjelima) Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskoga fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica, na računima svih članova fonda, čini ukupnu vrijednost imovine fonda.

Kako cijena vrijednosnih papira u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela. Naravno, ako cijena vrijednosnih papira padne, onda padne i cijena udjela u fondu. Udjeli su najbolji način da vidite koliko je porasla vrijednost vaše imovine.

Pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu.

Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, tj. dobit koju je ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda, tijekom nekoga vremenskog razdoblja.

Prinos od ulaganja u Fond ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine Fonda (npr. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda) koja se, u pravilu, mijenja svaki dan.

U primjeru niže je prikazano kretanje vrijednosti obračunske jedinice u 2023. godini za jedan DMF. Prinos tog fonda je iznosio 12,60%.

Vrijednost udjela može povremeno i pasti. Mirovinski fondovi preporučuju dugoročna ulaganja, jer se tada negativna kretanja na tržištu kapitala često izbalansiraju.

Prinos fonda osnovno je mjerilo njegove uspješnosti.

Pretpostavimo da redovito uplaćujete 796,34 € godišnje od 2004. godine. Štednja još uvijek traje.

*Izračuni navedeni u primjeru informativnog su karaktera i nisu jamstvo prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti. Zbog jednostavnosti prikaza i informativnog karaktera u kalkulatoru je korištena ista stopa prinosa za sve godine, iako prinos oscilira na godišnjoj razini kao posljedica promjena cijena financijskih instrumenata.

• Svi oblici financijskih ulaganja, pa tako i ulaganje u mirovinske fondove, donose određene rizike. Rizik ulaganja u Fond predstavlja mogućnost da prinos od ulaganja bude manji od očekivanog ili negativan u određenom razdoblju.
• Ulaganje u Fond nije isto što i deponiranje novčanih sredstava na bankovni račun te nije osigurano od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ni bilo koje druge institucije ili tijela, ali je izdvojeno na posebnom računu kod banke depozitara i ne ulazi u stečajnu masu.
• Razina promjenjivosti (volatilnosti) vrijednosti imovine Fonda posljedica je karakteristika ulaganja Fonda i njegove strukture te rizika povezanih s tim ulaganjima.
• Prilikom ulaganja postoji mogućnost pojave sistemskih rizika koji se očituju kroz makroekonomsku stabilnost i fluktuacije gospodarskog rasta, koje utječu na okruženje tržišta vrijednosnica, to jest burze na kojoj se tim vrijednosnicama trguje.

Tržišni rizici

• Rizik promjene cijene predstavlja rizik od promjene vrijednosti imovine fonda uzrokovanog promjenom cijena financijskih instrumenata u koje fond ulaže. To podrazumijeva da rast/pad cijene bilo kojeg vrijednosnog papira u koji je uložena imovina fonda može dovesti do rasta/ pada prinosa fonda.
• Rizik promjene kamatnih stopa odnosi se na izravnu i neizravnu osjetljivost financijskih instrumenata na kretanja kamatnih stopa. Kamatne stope izravno utječu na cijene obveznica i instrumenata tržišta novca. U uvjetima pada tržišnih kamatnih stopa cijene će obveznica rasti, a u uvjetima rasta kamatnih stopa cijene će padati.
• Rizik promjene tečaja valute — fond u svojem portfelju ima vrijednosne papire denominirane u različitim valutama i moguće promjene tečajeva tih valuta mogu utjecati na smanjenje/povećanje vrijednosti udjela.

Kreditni rizik

• Predstavlja vjerojatnost da izdavatelj vrijednosnog papira koji je uključen u imovinu fonda o dospijeću neće biti u mogućnosti u cijelosti ili djelomično izvršiti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine fonda.

Rizik likvidnosti

• Vjerojatnost da će fond imati teškoće pri iznalaženju sredstava za namiru obveza povezanih s povlačenjem udjela iz fonda u slučaju nemogućnosti brze prodaje financijske imovine.

• Isplata nije ovisna o proračunu RH.
• Član fonda može ostvariti pravo na isplatu mirovine najranije s navršenih 55 godina života (50 godina za sve članove koji su to postali prije 1. siječnja 2019. godine).
• Iznimno u slučaju smrti i stopostotne nesposobnosti za rad, pravo na mirovinu može se ostvariti i ranije.
• Mirovinu iz III. stupa možemo aktivirati neovisno o tome jesmo li zaposleni, nezaposleni ili smo već u mirovini iz I. i II. stupa.
• Postoje različiti modeli isplate koje član bira prilikom zahtjeva za isplatu.
• Kada član fonda ostvari pravo na mirovinu, ne plaća nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine.
• Najkraći rok za isplatu mirovine je 5 godina.
• Državna poticajna sredstva i prinos ostvaren ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju, te uplate poslodavca nisu oporezivi.

• Sredstva na računu u fondu u cijelosti su nasljedna.
• U slučaju smrti prije aktivacije mirovine ukupna sredstva isplaćuju se jednokratno zakonitim nasljednicima.
• U slučaju smrti nakon aktivacije mirovine neiskorišteni dio mirovine isplaćuje se zakonitim nasljednicima.
• Zakoniti nasljednik utvrđuje se na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju s ostavinske rasprave.
• Prilikom sklapanja članstva ne određuje se zakoniti nasljednik. Ako član želi imenovati nasljednika, može to učiniti oporučno ili izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika.